Aktuelnosti

Javni čas istorije: Jasenovac, Treblinka, Aušvic – zašto moramo da pamtimo?

Javni čas istorije pod nazivom „Jasenovac, Treblinka i Aušvic – zašto moramo da pamtimo?“ održan je u Osnovnoj školi „Đura Jakšić”, sa ciljem da mladima približi teme Drugog svetskog rata, Holokausta i stradanja miliona ljudi tokom nacističkih i fašističkih režima.

Tokom javnog časa učenici su razgovarali o istorijskom kontekstu formiranja koncentracionih logora i posledicama ideologija mržnje, diskriminacije i nasilja. U okviru radionice objašnjeno je da su koncentracioni logori bila mesta zatvaranja, mučenja i ubijanja ljudi koje su nacistički i fašistički režimi progonili zbog njihove vere, nacije, porekla ili političkih stavova.

Mladi su imali priliku da se upoznaju sa istorijom Treblinke, nacističkog logora smrti u okupiranoj Poljskoj, gde je tokom Drugog svetskog rata ubijeno više stotina hiljada Jevreja u okviru Holokausta, kao i sa Aušvicom, najvećim nacističkim koncentracionim i logorom smrti, koji je postao simbol masovnog stradanja miliona ljudi tokom rata. Poseban deo javnog časa bio je posvećen Jasenovcu, koncentracionom logoru koji je vodio ustaški režim NDH, u kome su tokom Drugog svetskog rata stradali Srbi, Jevreji, Romi i antifašisti.

Kroz razgovor i radionice učenici su diskutovali o tome kako su nacizam, fašizam, antisemitizam i rasizam doveli do progona i sistematskog uništavanja ljudi, ali i o važnosti kulture sećanja, tolerancije i poštovanja različitosti. Poseban fokus bio je na razumevanju posledica govora mržnje i diskriminacije, kao i na potrebi da se istorijske tragedije nikada ne zaborave.

Ono što je posebno obeležilo radionicu jeste veliko interesovanje i aktivno učešće mladih. Učenici su postavljali pitanja, otvoreno razgovarali o temama časa i pokazali visok nivo empatije i razumevanja značaja očuvanja istorijskog pamćenja i ljudskih prava.

Javni čas je još jednom pokazao koliko su obrazovanje, dijalog i suočavanje sa prošlošću važni u razvijanju svesti kod mladih o opasnostima mržnje, nasilja i netolerancije, ali i u podsticanju vrednosti solidarnosti, mira i međusobnog poštovanja.

Radionicu su vodili Fahrudin Kladničanin i Teo Taraniš, kao i Esad Rahić, profesor istorije,

Aktivnosti su realizovane uz podršku Ambasade Savezne Republike Nemačke u Beogradu,

Fotografije sa događaja održanog 20.05.2026. godine.